Tradicija blagdanskih ručkova

Ono što nas najviše veseli u vezi blagdana, osim druženja u krugu obitelji, pokojeg slobodnog dana i poklona, obilje je hrane koju svi pripremaju. Gotovo je nemoguće otići u goste i ne vratiti se s tanjurićem kolača ili posudicom francuske salate, a rijetko se odbijaju pozivi na ručak. Svi u svijetu koji slave ove blagdane imaju svoje običaje u vezi s tim što se jede i kada, a Hrvatska nije ništa različita.

 Za Badnjak se po kršćanskoj tradiciji prakticiraju post i nemrs, što znači da se ne jede meso i da je dovoljno samo se jednom tijekom dana najesti do sita. U Hrvatskoj se najčešće jede riba, na obalnom području i u Lici morska, a u unutrašnjem dijelu slatkovodna. Na stolovima se mogu naći i bakalar, riblje juhe pa čak i rižoto te tjestenine s plodovima mora. Ako želite malo odstupiti od uobičajenih recepata, a držati se pravila, losos sa zelenim paprom, tjestenina s tunom ili pašteta siguran su odabir koji će se svidjeti svima, čak i djeci. 

Na sam Božić u većini zemlje jede se perad, a u nekim dijelovima mogu se jesti i janjetina ili odojak. U Zagrebu purica se uvijek jede s mlincima, u Istri uz puricu pripremaju domaći kruh, a u Lici je nezaobilazan pečeni krumpir. Glavno jelo, uz još nekoliko sljedova, uvijek završava kolačima, a to su najčešće orehnjača, makovnjača i pregršt suhih kolača. Dalmatinski gradovi i otoci u svoje kolače često stavljaju suho voće poput smokava ili rogača po kojemu je poznata viška torta.

Za razliku od Hrvatske i susjednih zemalja, u Švedskoj se za Božić jede Božićna šunka, kuhana, premazana jajima, krušnim mrvicama i senfom, a poslužena hladna s čašom Glögga, njihove verzije kuhanog vina. U Portugalu centar pozornosti nema ručak već desert, gdje rade dvije verzije božićne torte: Bolo Rei, koja sadrži orašaste plodove i voće, i Bolo Rainha, bez kandiranog voća. Osim torti, rade i Broa, malene slatkiše napravljene od žumanjaka i slatkog krumpira. Jedna od najzanimljivijih tradicija je Japanska jer oni mjesecima unaprijed naručuju svoj blagdanski ručak - KFC piletinu. Ta tradicija počela je 1974. nakon što je kompanija izbacila reklamu “Kentucky for Christmas”, a svake je godine sve veća potražnja. 

Novogodišnji ručak u Hrvatskoj tradicionalno se sastoji od “sretnih” sastojaka tj. hrane za koju se smatralo da će donijeti sreću u nadolazećoj godini. Kao glavno jelo uvijek se služi svinjetina, a razlog tome je što svinja dok traži hranu izbaci njušku naprijed, sugerirajući napredak (za razliku od peradi koja ćeprka prema nazad), a njena masnoća i debljina simboliziraju sreću. Ako u narednoj godini želite biti bogati, trebate jesti leću, koja zbog svog oblika poput novčića nagoviješta sreću. Ona se u Brazilu jede na varivo, a Nijemci ju jedu uz svinjeće kobasice.

Dvanaest zrnaca grožđa, koji predstavljaju zdravlje i jačinu, u ponoć mnogim Španjolcima, Portugalcima i Latinoamerikancima znači dvanaest sretnih mjeseci, a onima koji preferiraju slađe stvari svidjet će se ideja Nizozemaca koji jedu krafne. Talijani pak jedu kuglice posute šećerom jer prema legendi čudovišta ne mogu oteti želudac onome koji je pojeo okrugli desert. 

Osim što za Božić dobijemo nekoliko poklona, uz obilna jela i kolače nerijetko dobijemo i par kila. Pratili tradiciju ili ne, teško je odoljeti nekim od ovih jela, ali za svaki slučaj Vam preporučujemo da pojedete malo svinjetine i leće, jer nikada ne znate koliko zrnaca istine ima u starim mudrostima. Nadamo se da ste imali ugodne i ukusne blagdane!